Turizam predstavlja jednu od najvažnijih gospodarskih djelatnosti u Hrvatskoj. Direktni udio turizma u nacionalnom BDP-u iznosi oko 11,4%, dok se njegov ukupni (direktni i indirektni) udio kreće na razini od oko 16,9% BDP-a. Unatoč visokom udjelu turizma u nacionalnom BDP-u, bruto dodana vrijednost turističkih proizvoda i usluga u Hrvatskoj još uvijek je najniža u EU-27 gospodarstvima. Povećanjem efikasnosti, otpornosti i održivosti cjelokupnog turističkog sustava RH u idućem razdoblju podrazumijeva provedbu cjelovite reforme sustava. Potrebno je definirati rješenja za nekoliko bitnih razvojnih ograničenja, kao što su: Prevelika ovisnost o „sunce i more proizvodu“ što ima za posljedicu: visoku sezonalnost turističkog privređivanja, izraziti pritisak turističke potražnje (samo) na uski obalni pojas i drastične razlike između stupnja turističke razvijenosti Jadranske i Kontinentalne Hrvatske, sve izraženiji nedostatak radne snage tijekom ljetnih mjeseci, prebrz rast kapaciteta obiteljskog smještaja (često neprimjernog vizualnog identiteta i kvalitete), sve veće gužve u turističkim destinacijama i preveliku opterećenost javne komunalne infrastrukture; Neprimjerno visoko fiskalno opterećenje turističkih poduzetnika, što ima za posljedicu: smanjenu međunarodnu turističku konkurentnost, smanjenu investicijsku sposobnost sadašnjih i potencijalnih turističkih poduzetnika, bujanje kapaciteta obiteljskog smještaja; Nedovoljna suradnja pojedinih ministarstava u donošenju zakonskih propisa od interesa za turizam, a što ima za posljedicu: nemogućnost upravljanja turističkim razvojem na lokalnoj razini, nekorištenje atraktivne državne imovine u turističke svrhe, neprimjerno/nesavjesno/nepromišljeno „trošenje“ ukupno raspoloživog razvojnog prostora; Nedovoljno iskorištavanje potencijala ruralnog turizma, što ima za posljedicu: iznimno kratka turistička sezona vezana na obalni pojas, umjesto trajanje iste kroz cijelu godinu.
Ciljevi:
– očuvanje, a po mogućnosti i daljnje jačanje postojeće konkurentske pozicije RH kao turističke destinacije
– izbjegavanje zamke „overtourism-a“
– povećanje otpornosti turističkog sektora na krizne situacije globalnog karaktera
– očuvanje potrebne razine zaposlenosti
– razvoj ruralnog turizma
Mjere:
– donošenje Nacionalnog programa cjeloživotnog obrazovanja zaposlenih u turističkom sektoru
– unapređenje institucionalnih uvjeta za turističko privređivanje, na prvome mjestu – stvaranje primjerenog fiskalnog okruženja/fiskalno rasterećenje različitih vrsta turističkih poduzeća
– donošenje Nacionalnog programa poticanja razvoja specijalnih vrsta turizma u funkciji diversifikacije turističkih doživljaja kroz razvoj novih turističkih proizvoda sa izraženom perspektivom razvoja te smanjivanja ovisnosti o „sunce i more“ turizmu
– donošenje Nacionalnog programa financiranja inovativnih i /ili „image-creating“ projekata u funkciji ravnomjernijeg turističkog razvoja kontinentalnih područja Republike Hrvatske
– ravnomjernija vremenska distribucija turističkog prometa (turističke potražnje)
– donošenje Nacionalnog programa za poticanje primjene suvremenih digitalnih rješenja u sferi malog i srednjeg turističkog poduzetništva
– jačanje primjene/poštivanje ekoloških standarda u poslovanju/donošenje Nacionalnog plana poticanja okolišno odgovorne prakse u turizmu („zeleni turizam“)
– nastavak provedbe razvojno-investicijskih turističkih projekata usmjerenih na aktiviranje državne imovine u vlasništvu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
– izgradnja sustava savjetodavne podrške novim turističkim projektima malih i srednjih poduzetnika
– izrada i provedba Nacionalnog programa ruralnog turizma
– uspostavljanje jedinstvenog okvira za planiranje, razvoj, upravljanje i praćenje ruralnog turizma na nacionalnoj razini
– potpore razvoju selektivnih oblika ruralnog turizma
– potpora razvoju infrastrukture i opreme za ruralni turizam